Postoji mnogo ljubitelja biciklizma kojima se vožnja po ulicama, i biciklističkim stazama ne čini dosta uzbudljiva. Potrebno im je da u venama osete više adrenalina, tako da se ne kreću označenim putevima, već voze nepristupačnim planinskim usecima, strmim obroncima i blatnjavim putevima. Za ovu kategoriju ljudi američki konstrukteri su sedamdesetih godina prošlog veka izmislili brdski bicikl ili kako ga kraće zovu MTB bicikl (mountain bike). Brzo je stekao pristalice po celom svetu, a upravo je MTB doveo biciklizmu najviše ljudi i probudilo u njima interesovanje za ovaj sport.
MTB bicikli su namenjeni za brdski biciklizam , koji predstavlja vožnju izvan izgradjenih saobraćajnih pravaca, a to najčešće u šumama, brdima planinama i poljanama.
Karakteristike MTB bicikli je određena njihovom konstrukcijom. Gume su velike 24 inča a široke su 1,9 do 2,3 inča, kako bi u teškim terenskim uslovima što bolje prijanjali na površinu. Imaju od 24 do 27 brzina, tako da je uvek moguće izabrati pravi prenos. Ram se najčešće pravi od aluminijuma ili karbona, u malom broju slučajeva i od titanijuma ili čelika, čvrst je i podnosi velika opterećenja. Radi lakog izbegavanja neprijatnih situacija volan je širok i ravan.
Sobzirom da se biciklom spušta sa velikih i strmih padina, ključnu ulogu imaju kočnice. Kod ovog tipa bicikla obično se koriste V-kočnice, ali sve ih više potiskuju mehaničke i hidraulične. U brdskom ili sličnom terenu neophodni su amortizeri. Gotovo sva MTB bicikla imaju amortizaciju prednje viljuške, a mnoga se proizvode i sa amortizerima na oba točka. Amortizacija prednje viljuške omogućava udobniju vožnju i bolju kontrolu na neravnim stazama, dok je amortizacija zadnje viljuškeje stvar izbora i najveću primenu ima prilikom vožnje kroseva. Osim viljuškemoguće je amortizirati i volan i sedište. Jedina mana ovakvih modela je čest servis.
Zahvaljujući velikoj popularnosti brdskog biciklizma MTB bicikli su poslednjih decenija stekli veliki broj pristalica, naročito među mlađom generacijom. Ponuda bicikala je velika , kao i raspon cene za pojedine modele, zbog čega se mora voditi računa o kvalitetu, materijalu i obaveznoj opremi za drumski saobraćaj.
MTB bicikli su namenjeni za brdski biciklizam , koji predstavlja vožnju izvan izgradjenih saobraćajnih pravaca, a to najčešće u šumama, brdima planinama i poljanama.
Karakteristike MTB bicikli je određena njihovom konstrukcijom. Gume su velike 24 inča a široke su 1,9 do 2,3 inča, kako bi u teškim terenskim uslovima što bolje prijanjali na površinu. Imaju od 24 do 27 brzina, tako da je uvek moguće izabrati pravi prenos. Ram se najčešće pravi od aluminijuma ili karbona, u malom broju slučajeva i od titanijuma ili čelika, čvrst je i podnosi velika opterećenja. Radi lakog izbegavanja neprijatnih situacija volan je širok i ravan.
Sobzirom da se biciklom spušta sa velikih i strmih padina, ključnu ulogu imaju kočnice. Kod ovog tipa bicikla obično se koriste V-kočnice, ali sve ih više potiskuju mehaničke i hidraulične. U brdskom ili sličnom terenu neophodni su amortizeri. Gotovo sva MTB bicikla imaju amortizaciju prednje viljuške, a mnoga se proizvode i sa amortizerima na oba točka. Amortizacija prednje viljuške omogućava udobniju vožnju i bolju kontrolu na neravnim stazama, dok je amortizacija zadnje viljuškeje stvar izbora i najveću primenu ima prilikom vožnje kroseva. Osim viljuškemoguće je amortizirati i volan i sedište. Jedina mana ovakvih modela je čest servis.
Postoji mnogo tipova MTB bicikala:
- Najpoznatiji je brdski bicikl za cross-country, namenjen za klasičnu brdsku vožnju po blago talasastim površinama. Ovakvi bicikli su laki i imaju amortizere na prednjoj viljušci, a omogućava vozaču dinamičnu vožnju po neravnim terenima.
- Za maksimalnu brzinu bez obzira na teren, je predviđeno DOWNHILL biciklo. Mora izdržati veće opterećenje, pa iz tog razloga ima masivniji ram usled čega je i teži nego ostali modeli. Logično je da takav bicikl mora imati izuzetno jake kočnice... Koristi se za disciplinu „spusta“, čiji je osnovni cilj najbrže proći određenu trasu. Ona je dugačka u proseku od 1,5km do 5,0km. I to uglavno sa prirodnim a nekad i sa veštačkim preprekama. U početku se downhill vozio kao dopunska disciplina cross-counntry, da bi kasnije downhill staze postajale teže uglavno sa tehničke strane - izbacivale su se ravne trase a ubacivale prepreke. Na tim stazama je bila neophodna amortizacija oba točka,a vozači su se za tu disciplinu počeli specijalizovati.
- Sledeću kategorju MTB bicikali su TRIAL bicikli, koji se koriste za CYKLOTRIAL, disciplinu kod koje se vozač ne može dotaći prepreke ničim drugim osim guma bicikla. Trial se organizuje na veštačkim ili prirodnim preprekama, a njegov cilj je savlađivanje prepreka bez mogućnosti da se sa bicikla siđe.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgLQgdS-fi2ypjUo9lkokb0OLfFvKaLdP771MVN5hXKhqKDbMyud625kTvY1cdLR6zfSWbdX6Y28Ir-6e2IeX1ddxYPGWF8yvJyzCI_STi6er9FskmicAVfLfPtz3GcPQejnb8poE48i9w/s1600/aaaa.jpg)